Rezistencija na antibiotike

Rezistencija na antibiotike – tihi problem koji menja medicinu

Zašto se i u kojoj meri javlja rezistencija na antibiotike? Kako možemo da je sprečimo ili bar usporimo? Da li se nešto može uraditi po tom pitanju? Da li postoji alternativa ako se javi rezistencija na antibiotike?

Pre nešto više od 80 godina, penicilin je doživljen kao čudo savremene medicine. Antibiotici su spasili milione života i omogućili da danas mnoge infekcije, koje su nekada bile smrtonosne, postanu rutinski izlečive.
Ali, u tišini, bakterije su počele da uče. Da se prilagođavaju. Da razvijaju odbranu.
Danas, rezistencija na antibiotike odnosno sposobnost bakterija da prežive dejstvo lekova namenjenih njihovom uništavanju postaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova savremenog sveta.

Kako bakterije „nadmudruju“ antibiotike?

Antibiotici deluju tako što napadaju ključne delove bakterijske ćelije: njen zid, DNK ili sistem za proizvodnju proteina. Međutim, bakterije su neverovatno prilagodljive. Kada su prečesto izložene antibioticima, one „nauče“ kako da se zaštite.
Mogu da:

  • spreče ulazak antibiotika u ćeliju,
  • ispumpavaju lek iz sebe pomoću posebnih „pumi“,
  • promene strukturu na koju se antibiotik vezuje,
  • ili čak razgrade i unište sam lek.

Ove male promene na genetskom nivou pretvaraju obične bakterije u otporne, koje nastavljaju da se razmnožavaju i prenose otpornost na druge.
Jedna bakterija sa razvijenom otpornosti može „naučiti“ desetine drugih kako da prežive. To se događa pomoću sitnih fragmenata DNK koji se prenose između bakterija. Ovaj proces koji je mnogo brži nego što možemo zamisliti.

Rezistencija na antibiotike – Ko je najugroženiji?

Rezistencija na antibiotike ne bira žrtve. Može pogoditi svakoga, od zdrave osobe sa običnom upalom grla do pacijenta na intenzivnoj nezi. Statistika, međutim, pokazuje da su posebno ranjive sledeće grupe:

  • stariji od 65 godina,
  • osobe sa oslabljenim imunim sistemom,
  • pacijenti na dugotrajnoj terapiji antibioticima,
  • ljudi koji su često hospitalizovani ili žive u kolektivnim ustanovama,
  • kao i oni koji žive u sredinama sa ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti.

Samo u Sjedinjenim Državama, svake godine se prijavi više od 2,8 miliona slučajeva infekcija otpornim bakterijama, a više od 35.000 ljudi izgubi život zbog njih.

antibiotici i cajevac
Foto: Canva & EVINOL

Naša uloga u problemu

Rezistencija se ne događa samo u laboratorijama ili bolnicama. U velikoj meri, mi sami doprinosimo njenom razvoju – često nesvesno.
Na primer:

  • Uzimamo antibiotike kada nisu potrebni. Recimo, kod obične prehlade ili gripa, koji su virusnog porekla.
  • Prekidamo terapiju čim nam bude bolje.
  • Delimo antibiotike sa drugima.
  • Koristimo stare lekove koje smo sačuvali „za svaki slučaj“.

Na taj način, bakterije koje nisu u potpunosti uništene dobijaju priliku da prežive, mutiraju i postanu još otpornije. S vremenom, to dovodi do pojave sojeva bakterija koje više nijedan poznat antibiotik ne može da savlada.

Zašto je ovo opasno?

Otpornost na antibiotike nije samo problem lekara. Ona menja način na koji funkcioniše čitava moderna medicina.
Bez efikasnih antibiotika, rutinske procedure poput carskog reza, zamene kuka, pa čak i obične stomatološke intervencije postaju rizične.
Pacijenti koji se leče od raka, oni na dijalizi ili posle transplantacija, oslanjaju se na antibiotike da bi izbegli infekcije.
Ako ovi lekovi izgube snagu, svaka infekcija može postati ozbiljna pretnja.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da bi do 2050. godine infekcije otporne na antibiotike mogle izazvati više smrtnih slučajeva godišnje nego rak, ako se ne preduzmu ozbiljne mere.

evinol boja sekreta

Kako sprečiti rezistenciju na antibiotike?

Prevencija počinje jednostavno, odgovornim ponašanjem svakog od nas.
Evo nekoliko praktičnih koraka:

  • Uzimajte antibiotike isključivo kada vam ih lekar propiše.
  • Nikada ih ne delite sa drugima.
  • Završite ceo propisani tretman, čak i ako se osećate bolje.
  • Ne koristite antibiotike za virusne infekcije (kao što su grip ili prehlada).
  • Redovno perite ruke i održavajte higijenu.
  • Vodite računa o vakcinaciji jer sprečavanjem infekcija, smanjuje se i potreba za antibioticima.
  • Ako imate višak antibiotika kod kuće, nemojte ih čuvati. Pravilno ih odložite u apoteci.
View this post on Instagram

A post shared by www.vagitorije.rs (@vagitorije.rs)

Može li se proces zaustaviti?

Bakterije će se uvek menjati jer je to je njihova priroda. Ali mi možemo usporiti njihov napredak. Stručnjaci razvijaju nove antibiotike, ali mnogo važnije od toga je da očuvamo efikasnost onih koje već imamo. To znači da ih treba koristiti pametno, samo kada su neophodni, i nikada na svoju ruku.

Primenom blagih, lokalnih preparata na bazi biljnih sastojaka može se pružiti podrška prirodnoj ravnoteži mikroflore, rešiti neki vaginalni problemi i sprečiti dalji razvoj infekcije.

Vagitorije sa uljem australijskog čajevca, predstavljaju jedan od takvih proizvoda. Ulje čajevca poznato je po svojim antimikrobnim i protivupalnim svojstvima, a u obliku vaginaleta deluje lokalno, bez opterećivanja organizma i bez rizika od razvoja rezistencije. Takav pristup može biti dobra preventivna i podržavajuća mera, naročito kod žena koje žele da izbegnu čestu ili nepotrebnu upotrebu antibiotika, ali i kod onih koje imaju osetljivu sluzokožu.

Naravno, u slučajevima ozbiljnijih ili ponavljanih infekcija, potrebno je obavezno uraditi ginekološki bris i slediti preporuku lekara. Kombinovanje medicinskog nadzora i odgovorne primene prirodnih preparata predstavlja najbolji način da se sačuva zdravlje, ali i spreči dalji razvoj antimikrobne rezistencije.

Rezistencija na antibiotike
Rezime

Rezistencija na antibiotike nije nevidljiv problem. Ona je tu, raste, i tiče se svih nas. Ali dobra vest je da se širenje može usporiti. Odgovorno korišćenje antibiotika, pravilna higijena i svest o rizicima mogu sačuvati njihovu moć za generacije koje dolaze.

Kao što lekari često kažu: „Antibiotici su dragoceni resurs. Ako ih trošimo nepažljivo – jednog dana ih više nećemo imati.“

Literatura:

  1. CDC: Antibiotic Use and Antimicrobial Resistance Facts
  2. Nature.com: Within-host genetic diversity of extended-spectrum beta-lactamase-producing Enterobacterales in long-term colonized patients
  3. PubMed: Long-Term Outcomes in Patients on Life-Long Antibiotics: A Five-Year Cohort Study

PRATITE NAS:

IMATE PROBLEM?

  • Rešite problem sa kandidijazom.
  • Rešite problem vaginalnog svraba.
vaginalete čajevac

Comments

6 responses to “Rezistencija na antibiotike – tihi problem koji menja medicinu”

  1. […] Australijski vojnici u Prvom svetskom ratu koristili su ulje čajevca kao antiseptik za rane i ulje čajevca bilo je obavezan sastojak kompleta njihove prve pomoći. Nakon Prvog svetskog rata i pojavom antibiotika čajevac je potpuno zaboravljen i verovatno bi priča o ovoj biljci ostala samo u okviru udžbenika botanike, da se nisu pojavili sojevi bakterija rezistentni na antibiotike. Saznajte više: Rezistencija na antibiotike – tihi problem koji menja medicinu […]

  2. […] Za žene koje žele da izbegnu jake lekove i antibiotike […]

  3. […] naglo je opao interes za ovom biljkom, sve do poslednjih decenija dvadesetog veka, kada su usled rezistencije mnogi antibiotici postali nedelotvorni, a njihova prekomerna primena dovela do gubitka imuniteta. Od […]

  4. […] se kod vaginalnih infekcija izazvanih Escherichia coli razvije rezistentnost na antibiotike, postoje nekoliko mogućnosti […]

  5. […] antibiotici mogu uticati na izgled i količinu leukoreje jer mogu narušiti prirodnu ravnotežu vaginalne […]

Leave a Reply to Šta je australijski čajevac? – EVINOL Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *