Šta je bakterijska vaginoza (BV)? To je je najčešća vaginalna infekcija kod žena reproduktivnog doba. Iako nije opasna, može biti neprijatna, ponavljajuća i ponekad zbunjujuća, jer se često javlja i kod žena koje vode urednu intimnu higijenu. Razumevanje šta se dešava u vaginalnoj flori, kako dolazi do disbalansa i na koji način se BV leči pomaže da se infekcija brže prepozna i spreči njeno ponovno vraćanje.
Šta je bakterijska vaginoza?
Šta je bakterijska vaginoza?
Vagina ima svoju prirodnu mikrofloru koju čine prvenstveno laktobacili. Ove dobre bakterije stvaraju mlečnu kiselinu i održavaju kiselu pH vrednost koja štiti od štetnih mikroorganizama. Kada se broj laktobacila smanji, a anaerobne bakterije prekomerno razmnože, nastaje bakterijska vaginoza.
To nije klasična infekcija koja dolazi spolja, već stanje disbalansa unutar vaginalnog ekosistema.
Uzroci bakterijske vaginoze
Tačan uzrok nije uvek lako odrediti, ali postoje faktori koji značajno povećavaju rizik:
- Hormonske promene – posebno pad estrogena ili faze ciklusa sa prirodnim porastom pH vrednosti
- Često ispiranje vagine (douching) – uklanja prirodnu odbranu i remeti mikrofloru, saznajte više: Zašto ne treba ispirati vaginu: Istine koje morate znati
- Promena seksualnog partnera ili više partnera – menja mikrobiološko okruženje
- Upotreba određenih sapuna i agresivnih sredstava za higijenu
- Pušenje – utiče na vaginalni pH i snagu imunog odgovora
- Terapije antibioticima – uništavaju i loše i dobre bakterije
- IUD (spirala) – kod malog broja žena može dovesti do disbalansa
Važno je znati da bakterijska vaginoza NIJE polno prenosiva infekcija, ali seksualna aktivnost može biti okidač za promenu vaginalne flore.
Simptomi bakterijske vaginoze
Neke žene mogu biti potpuno bez simptoma. Međutim, najčešći znaci BV su:
• sivkast ili mlečno-bel sekret, najčešće homogen i vodenast
• neprijatan miris, često opisan kao miris po ribi, koji se pojačava posle odnosa
• blag svrab ili peckanje, ali najčešće bez intenzivnog iritirajućeg bola
• povećana vlažnost ili osećaj nelagodnosti
Važno: BV obično ne izaziva jak svrab i zrnasti sekret, što je karakteristično za gljivičnu infekciju, pa se lakše razlikuju.
Kako se postavlja dijagnoza bakterijska vaginoza?
Dijagnoza se postavlja na osnovu:
• kliničkog pregleda,
• karakterističnog sekreta i mirisa,
• pH vrednosti (obično iznad 4,5),
• mikroskopskog pregleda brisa, gde se često vide tzv. clue cells.
Ponekad je potrebno uraditi i dodatne testove kako bi se isključile druge infekcije.
Lečenje bakterijske vaginoze
Standardna terapija uključuje:
1. Antibiotike
Najčešće se koriste metronidazol ili klindamicin, u obliku vaginalnog gela ili oralnih tableta. Terapija je kratka, ali efikasna.
2. Obnavljanje vaginalne flore
Tokom ili nakon terapije preporučuje se vraćanje balansa mikroflore:
• promena ishrane u vidu hrane za bolji imunitet i ishrane bogate probioticima,
• prirodni preparati koji pomažu obnovi i jačanju vaginalne flore,
• izbegavanje agresivnih higijenskih proizvoda.
Preparati biljnog porekla (poput onih na bazi aloe vere, propolisa ili kantariona) mogu biti korisni kao dodatna podrška, ali samo ako su farmaceutske čistoće, klinički testirani i pravilno sertifikovani. Oni ne zamenjuju antibiotik u akutnim fazama bolesti, ali mogu poboljšati oporavak flore i smanjiti učestalost ponovnih epizoda.
U određenim stanjima od pomoći mogu biti vagitorije sa uljem australijskog čajevca, ali je najbolje da se o tome konsultujete sa lekarom ili farmaceutom. Takođe, korišćenje čistog ulja nije dobra opcija, jer ono mora biti tačno dozirano kako bi bilo efikasno, a da ne iritira i/ili ošteti sluzokožu.

3. Prevencija ponavljanja BV
Bakterijska vaginoza se može vraćati, pa sledeći koraci pomažu u prevenciji:
• ne koristiti vaginalna ispiranja, sapune ili gelove sa parfemima
• nositi pamučno i prozračno rublje
• voditi računa o balansu seksualne aktivnosti i higijene
• koristiti preparate koji podržavaju normalnu mikrofloru
• ojačati lokalni imunitet – pravilna ishrana, izbegavanje stresa i adekvatna vaginalna higijena blagim sredstvima.
Komplikacije bakterijske vaginoze
U većini slučajeva, BV je bezopasna i lako se leči. Međutim, nelečena i učestala BV može povećati rizik od:
• upale karlice (PID),
• prevremenog porođaja kod trudnica,
• komplikacija posle ginekoloških intervencija,
• lakšeg prenosa polno prenosivih infekcija zbog narušenog vaginalnog zaštitnog sloja.

Zato se preporučuje blagovremena dijagnostika i praćenje.
Kada posetiti ginekologa
Osim redovnih godišnjih pregleda kod nadležnog ginekologa, obratite se lekaru ako primetite:
• neprijatan miris,
• neobičan sekret,
• simptome koji se ponavljaju,
• ako ste trudni i imate promene vaginalnog sekreta,
• ako sumnjate da terapija nije delovala.
Rana poseti ginekologu doprinosi bržem rešavanju infekcije i sprečavanju njenog povratka.
Literatura
- Machado D et al. Bacterial vaginosis: current understanding and future directions.
- Muzny CA, Schwebke JR. Pathogenesis of bacterial vaginosis: discussion of current hypotheses.
- Bradshaw CS, Sobel JD. Current treatment of bacterial vaginosis.
- Srinivasan S, Fredricks DN. The human vaginal bacterial biota and bacterial vaginosis.
- Onderdonk AB et al. The microbiology of the female genital tract.
Česta pitanja o bakterijskoj vaginozi
1. Kako da znam da li imam bakterijsku vaginozu?
Najčešći znakovi bakterijske vaginoze su pojačan vaginalni sekret, neprijatan miris, naročito miris na ribu, kao i osećaj nelagodnosti u intimnoj regiji. Sekret je obično sivkast, beličast ili ređi nego inače. Ipak, neke žene nemaju nikakve simptome, pa se bakterijska vaginoza može otkriti tek na ginekološkom pregledu.
2. Da li bakterijska vaginoza izaziva svrab?
Može, ali svrab nije uvek glavni simptom. Kod bakterijske vaginoze češće se javljaju neprijatan miris i promenjen sekret, dok je jak svrab češći kod gljivičnih infekcija, poput kandidijaze. Ako postoji izražen svrab, peckanje ili crvenilo, važno je uraditi pregled kako bi se utvrdio tačan uzrok.
3. Da li je bakterijska vaginoza polno prenosiva bolest?
Bakterijska vaginoza se ne smatra klasičnom polno prenosivom infekcijom, ali seksualni odnosi mogu doprineti narušavanju vaginalne flore i povećati rizik od njenog nastanka. Češće se javlja kod žena koje imaju promene u seksualnim navikama ili više partnera, ali se može javiti i kod žena koje nisu seksualno aktivne.
4. Može li bakterijska vaginoza da prođe sama od sebe?
U nekim slučajevima simptomi mogu privremeno da se povuku, ali to ne znači da je problem rešen. Ako se vaginalna flora ne vrati u ravnotežu, bakterijska vaginoza se može ponavljati ili pogoršavati. Zato je važno reagovati na vreme, posebno ako se simptomi vraćaju.
5. Kako se leči bakterijska vaginoza?
Lečenje bakterijske vaginoze zavisi od težine simptoma i procene ginekologa. Najčešće se primenjuju lokalne ili oralne terapije, a cilj je da se smanji broj štetnih bakterija i obnovi prirodna vaginalna flora. Uz terapiju, važna je i pravilna intimna nega i izbegavanje faktora koji remete vaginalni pH.
6. Da li se bakterijska vaginoza vraća?
Nažalost, da — bakterijska vaginoza je poznata po tome što se kod mnogih žena često ponavlja. Razlozi mogu biti promenjen vaginalni pH, oslabljena lokalna mikroflora, agresivna sredstva za intimnu negu, ispiranje vagine ili česta upotreba antibiotika. Zato je, osim lečenja, važna i prevencija recidiva.
7. Koja je razlika između bakterijske vaginoze i kandide?
Bakterijska vaginoza i kandidijaza nisu isto. Kod bakterijske vaginoze sekret je obično ređi, sivkast ili beličast i neprijatnog mirisa, dok je kod kandide često gust, beličast, grudvast i praćen izraženim svrabom i peckanjem. Pošto simptomi ponekad mogu ličiti, najbolje je ne lečiti se napamet.
8. Da li bakterijska vaginoza može da se javi u trudnoći?
Da, bakterijska vaginoza može da se javi i u trudnoći, a tada je posebno važno da se ne ignoriše. Trudnice koje primete promenjen sekret, neprijatan miris ili nelagodnost treba da se obrate ginekologu, jer je važno da se stanje pravilno proceni i po potrebi leči.
9. Da li partner treba da se leči?
U većini slučajeva, muški partner ne mora rutinski da se leči, osim ako lekar ne proceni drugačije. Ipak, ako se infekcije često vraćaju, ginekolog može preporučiti dodatnu procenu i određene mere opreza.
10. Šta pogoršava bakterijsku vaginozu?
Bakterijsku vaginozu mogu pogoršati:
- ispiranje vagine
- agresivni gelovi i sapuni
- sintetički i tesan veš
- česta upotreba antibiotika
- nezaštićeni seksualni odnosi
- narušen vaginalni pH
Zato je važno birati blagu intimnu negu i proizvode koji podržavaju prirodnu ravnotežu vaginalne flore.
11. Može li bakterijska vaginoza da izazove komplikacije?
Ako se često ponavlja ili dugo traje bez lečenja, bakterijska vaginoza može povećati rizik od dodatnih vaginalnih i ginekoloških tegoba. Zbog toga je važno da se simptomi ne zanemare, naročito ako su uporni ili se stalno vraćaju.
12. Kako mogu da sprečim ponovnu pojavu bakterijske vaginoze?
Za prevenciju je važno:
- održavati pravilnu intimnu higijenu
- izbegavati vaginalna ispiranja
- nositi pamučni veš
- koristiti blage preparate za intimnu negu
- voditi računa o vaginalnoj flori nakon antibiotika
Kod žena koje imaju česte epizode, dodatna lokalna nega može pomoći u očuvanju vaginalne ravnoteže.
Ako se bakterijska vaginoza često vraća, pored adekvatne terapije i pravilne higijene, važna je i lokalna nega vaginalne sluznice. U tu svrhu mogu biti korisne vagitorije sa pažljivo odabranim biljnim ekstraktima, koje pomažu očuvanju prirodne ravnoteže, vlažnosti i zdravlja intimne regije.


Leave a Reply